Stablecoin, digitalni evro i Bitcoin:Ko može da zamrzne tvoj digitalni novac

Šta je stablecoin i ko stoji iza USDT-a i USDC-a, kako je TerraUSD pao na nulu, šta je digitalni evro i kada bi mogao da stigne, šta zakon u Srbiji kaže o stabilnoj digitalnoj imovini i po čemu je Bitcoin drugačiji od svega toga.

Sadržaj

Najvažnije u nekoliko reči:

  • Stablecoin je token čija cena treba da prati jednu valutu, najčešće dolar. Izdaje ga firma koja za svaki token drži imovinu.
  • Najveći su USDT firme Tether i USDC firme Circle. Početkom novembra 2026. u opticaju je bilo oko 184 milijarde USDT i 63 milijarde USDC.
  • Izdavač može da zamrzne tokene na tvojoj adresi, a veza sa dolarom ume da pukne.
  • Stablecoin čuva vrednost dolara, pa nosi i inflaciju dolara.
  • Digitalni evro bi izdavala Evropska centralna banka. Ona želi da bude spremna za prvo izdavanje 2029, ako zakon EU bude usvojen.
  • Bitcoin nema izdavača koji može da ga zamrzne ili napravi više, ali mu cena mnogo skače. Po nama, zato ljudi drže i stablecoine.

Stablecoin (engl. stable coin, „stabilan novčić“) je token na lancu blokova čija cena treba da bude stalno ista, najčešće jedan dolar. Naš zakon ga zove stabilna digitalna imovina.

U Srbiji se štedi u evrima. Krajem 2025. samo 9,8% ušteđevine građana u bankama bilo je u dinarima, kako piše tekst o konkurenciji novca. Zato „dolar na telefonu“ i digitalni evro zvuče kao poznat novac u novom obliku. Ovde ih poredimo sa Bitcoinom. Ko stoji iza novca i ko može da ga zaustavi?

Stablecoin je dolar na lancu blokova, a iza njega stoji firma

Firma primi tvoje dolare i izda ti isto toliko tokena. Tokeni putuju preko lanaca blokova, danju i noću. Kad ih vratiš, firma ih poništi i isplati dolare. Da bi sistem radio, firma mora da drži imovinu vrednu bar koliko i svi tokeni zajedno.

Dva najveća stablecoina su USDT, koji izdaje Tether, i USDC, koji izdaje Circle. Po Coin Metricsu, 5. novembra 2026. u opticaju je bilo 184,1 milijardi USDT i 62,7 milijardi USDC.

Od 2018. USDT je narastao sa 1,4 na više od 180 milijardi

Količina tokena u opticaju, u milijardama. Jedan token treba da vredi jedan dolar. Prvi dan svakog meseca.

  • USDT
  • USDC
Brojevi sa grafikona
DanUSDTUSDC
1. januara 2018.1,4 mlrd
1. januara 2019.2,6 mlrd0,3 mlrd
1. januara 2020.4,8 mlrd0,5 mlrd
1. januara 2021.21,7 mlrd4,1 mlrd
1. januara 2022.82,6 mlrd43,4 mlrd
1. januara 2023.72,9 mlrd48,5 mlrd
1. januara 2024.94,5 mlrd28,4 mlrd
1. januara 2025.141,3 mlrd42,7 mlrd
1. januara 2026.189,7 mlrd73,3 mlrd
5. novembra 2026.184,1 mlrd62,7 mlrd

Izvor: Coin Metrics, Community API (otvara se u novom prozoru), 5.11.2026, količina USDT i USDC u opticaju (SplyCur), CC BY-NC 4.0. Coin Metrics broji tokene na lancima koje prati, pa se njegov broj malo razlikuje od broja koji objavljuje izdavač.

Šta stoji iza USDT-a, Tether objavljuje sam. Na dan 30. septembra 2026. imao je imovinu od 191,45 milijardi dolara, a imaocima tokena dugovao je 183,47 milijardi (izveštaj sa proverom firme BDO). Najviše su to kratke obveznice američke države, a deo su i zlato, zajmovi i bitcoin. BDO je proverio samo ukupnu imovinu i ukupne obaveze tog jednog dana.

Šta je Tether držao iza svojih tokena

Imovina 30. septembra 2026, ukupno 191,45 milijardi dolara, kao 100%.

  • kratke obveznice SAD, repo i gotovina72,9%
  • zlato10,0%
  • zajmovi obezbeđeni zalogom7,4%
  • bitcoin4,4%
  • akcije, druga ulaganja i obveznice firmi5,4%

Izvor: Tether, Financial Figures and Reserves Report (provera BDO) (otvara se u novom prozoru), 30.10.2026, imovina na dan 30.9.2026. Revizorska kuća je proverila samo ukupnu imovinu i obaveze tog dana, ne i druge dane.

Circle piše da najveći deo rezerve za USDC drži u posebnom fondu novčanog tržišta (Circle Reserve Fund), a ostatak kao novac u velikim bankama (Circle, stanje 2. novembra 2026).

Izdavač može da zamrzne tokene na tvojoj adresi

Tvoj USDT je zapis u programu koji vodi Tether, pa Tether može da zabrani da se tokeni sa neke adrese pomere. To se zove zamrzavanje.

Američka Tajna služba je oko 20. novembra 2023. zatražila od Tethera da zamrzne oko 225 miliona USDT na adresama povezanim sa prevarama (tužba za oduzimanje, tačka 172). Ministarstvo pravde je u junu 2025. tražilo da se ta imovina trajno oduzme i zahvalilo Tetheru na pomoći (DOJ, 18. jun 2025). Tether je 2. novembra 2026. objavio da je posle provale u jednu menjačnicu za 30 minuta zamrznuo više od 1,5 milijardi dolara u USDT (Tether).

Telefon na drvenom stolu pored šolje kafe, na ekranu siv katanac, krupno crveno „SREDSTVA ZAMRZNUTA“ i ispod sitnije „Slanje nije moguće“

Kad je novac ukraden, to je dobra vest za žrtve. Ali isto zamrzavanje može da pogodi i tvoju adresu. O tome odlučuje firma, sama ili na zahtev vlasti druge zemlje, kao u ovim slučajevima. Bitcoin na adresi čiji ključ držiš ti niko ne može tako da zamrzne, jer nema izdavača.

Veza sa dolarom može da pukne

Kad stablecoin na tržištu vredi manje od dolara, kaže se da je izgubio vezu sa dolarom (engl. depeg).

TerraUSD (UST) nije čuvao dolar za svaki token. Cenu je trebalo da drži program koji je UST menjao za drugi token iste firme, LUNA. Po optužnici, kad je cena u maju 2021. pala ispod dolara, osnivač Do Kvon (Do Kwon) je tajno dogovorio da jedna trgovačka firma kupuje UST i podigne cenu. U proleće 2022. UST i LUNA zajedno su vredeli više od 50 milijardi dolara. U maju 2022. veza je ponovo pukla, oba tokena su se srušila, a ulagači su izgubili više od 40 milijardi dolara (optužnica, tačke 3 i 4). Kvon je 11. decembra 2025. osuđen na 15 godina zatvora (tužilaštvo u Njujorku).

I stablecoin sa pravim dolarima može da se zaljulja. U martu 2023. propala je američka banka Silicon Valley Bank, a u njoj je Circle imao više od tri milijarde dolara rezerve za USDC (Circle, prijava za berzu, april 2025). Po Coin Metricsu, USDC je 11. marta vredeo 0,97 dolara. Sledećeg dana američke vlasti su objavile da će svi štediše te banke od ponedeljka imati pristup celom novcu (Fed, 12. mart 2023), i cena se vratila na dolar.

Stablecoin čuva dolar, sa sve njegovom inflacijom

Stabilna cena znači stabilnu cenu u dolarima, a ne zaštitu od inflacije. U 2022. cene u SAD porasle su 8,0%. Od 2015. do 2024. porasle su 32,3%, pa je 100 dolara na kraju kupovalo koliko je na početku kupovalo 75,56 dolara (Svetska banka, indeks potrošačkih cena SAD). Kako dolar i druge valute gube kupovnu moć, vidi se na stranici kupovna moć.

Evropska unija je stablecoinima napisala pravila

U uredbi EU MiCA (2023/1114) stablecoin vezan za jednu zvaničnu valutu zove se token elektronskog novca (engl. e-money token, član 3. stav 1. tačka 7). Pravila za njega važe od 30. juna 2024 (član 149.):

  • izdaje ga samo banka ili institucija elektronskog novca sa dozvolom (član 48.);
  • imalac ga u svakom trenutku može da vrati po punoj vrednosti, bez naknade (član 49.);
  • izdavač ne sme da plaća kamatu (član 50.);
  • najmanje 30% primljenog novca stoji na posebnim računima u bankama (član 54.).

Evropsko telo za nadzor tržišta ESMA tražilo je da menjačnice u EU najkasnije do kraja marta 2025. prestanu da nude stablecoine čiji izdavač nema takvu dozvolu (ESMA, 17. januar 2025).

Digitalni evro bi izdavala centralna banka

Digitalna valuta centralne banke (engl. central bank digital currency, CBDC) je novac koji izdaje i za čiju vrednost garantuje centralna banka, zakonsko sredstvo plaćanja u digitalnom obliku (NBS, 4. septembar 2025). Stablecoin izdaje firma, a CBDC centralna banka.

Digitalni evro je takav plan Evropske centralne banke. Evropska komisija je predlog zakona predstavila 28. juna 2023. Savet EU je svoj stav usvojio 19. decembra 2025, a Evropski parlament 9. jula 2026, pa su počeli pregovori o konačnom tekstu. Probni rad planiran je za drugu polovinu 2027, a ECB želi da bude spremna za prvo izdavanje 2029, ako zakon bude usvojen do kraja 2026 (ECB, pitanja i odgovori).

Šta ECB obećava:

  • Svako bi smeo da drži samo ograničen iznos. ECB je proveravala zamišljene granice do 3.000 evra po osobi, a konačan iznos nije objavila.
  • Pri plaćanju preko mreže Evrosistem ne bi znao ko plaća i ko prima, ali bi posrednik, banka ili druga platna institucija, znao ko si, zbog pravila protiv pranja novca. Pri plaćanju bez mreže podatke bi znali samo kupac i prodavac.
  • Kamate ne bi bilo, kao ni na gotovinu u novčaniku.
  • Gotovinu ne bi zamenio, nego bi stajao pored nje.
  • Ne bi bio programabilan novac, pa niko ne bi unapred određivao za šta sme da se potroši.

Da li bi plaćanje digitalnim evrom moglo da se zaustavi, ECB na toj stranici ne kaže. To će odrediti zakon koji još nije usvojen.

Šta digitalni evro znači za Srbiju

Srbija nije u evrozoni. Po ECB-u, ljudi i firme van evrozone mogli bi da dođu do digitalnog evra preko pružalaca platnih usluga, ali tek posle sporazuma EU sa tom zemljom ili dogovora ECB-a sa njenom centralnom bankom (isti izvor).

Ulaz u menjačnicu u staroj sivoj zgradi uveče, iznad vrata plavi svetleći natpis „MENJAČNICA“, a na izlogu papir „KUPUJEMO PRODAJEMO EVRE“

Narodna banka Srbije od 2025. po zakonu ima isključivo pravo da izdaje dinar u digitalnom obliku, digitalni dinar, po propisu koji može da donese njen Izvršni odbor (Zakon o Narodnoj banci Srbije, član 53. stav 3). NBS je u septembru 2025. napisala da izdavanje ne planira, jer u kratkom roku nije neophodno. Radi samo prve analize, a brza plaćanja već obavlja njen sistem IPS, u radu od oktobra 2018 (NBS).

Drugi su već probali

Bahami su digitalni dolar počeli da uvode u celoj zemlji u oktobru 2020 (centralna banka Bahama). Nigerija je eNairu pustila 25. oktobra 2021. Posle prve godine broj novčanika za eNairu bio je jednak 0,8% broja aktivnih bankovnih računa, a u prosečnoj nedelji 98,5% njih nije upotrebljeno nijednom (MMF, radni dokument 23/104, str. 11 i 12).

Zakon u Srbiji poznaje stabilnu digitalnu imovinu, ali ne kaže gde je svrstava

Zakon o digitalnoj imovini kaže da je stabilna digitalna imovina ona koja je izdata „s ciljem što manjih promena vrednosti“, a vrednost joj je vezana za zakonsko sredstvo plaćanja ili za imovinska prava malo promenljive vrednosti (član 2. tačka 38). Zakon se primenjuje i na nju (član 8.), ali za nju nema posebnih pravila.

Zakon deli digitalnu imovinu na dve vrste. Virtuelnu valutu nije izdala centralna banka i ona „nije nužno vezana za zakonsko sredstvo plaćanja“, a digitalni token je imovinsko pravo u digitalnom obliku (član 2. tač. 2 i 3). Za virtuelne valute nadležna je Narodna banka Srbije, a za digitalne tokene Komisija za hartije od vrednosti. Za imovinu sa osobinama obe vrste nadležna su oba organa (član 10.). NBS na svojoj stranici potvrđuje da je nadležna za virtuelne valute i ponavlja istu definiciju (NBS, digitalna imovina).

U koju vrstu spada USDT ili USDC, zakon ne kaže, a nismo našli ni da je to rekla NBS ili Komisija. Tu je zakon nejasan. Ko sme da ti ga proda i zašto virtuelna valuta u Srbiji nije novac po zakonu, piše tekst o konkurenciji novca.

Četiri vrste novca jedna pored druge

Isto pitanje za četiri vrste novca

Šest pitanja, odgovor za svaki novac.

Novac na računu u banciStablecoinDigitalni evro (plan)Bitcoin
Ko ga izdajebanka, u valuti centralne bankefirmaEvropska centralna bankaniko, nastaje po pravilima mreže
Ko može da ga zamrznebanka ili država, po zakonuizdavačodređuje zakon koji se usvajaniko, ako ključ držiš ti
Može li ga biti višedada, kad izdavač izda nove tokeneda, odlukom ECB-ane, granica je 21 milion
Ko vidi plaćanjabanka i nadležni organisvako vidi adrese i iznose, menjačnica zna ko siposrednik zna ko si, ECB ne bi znalasvako vidi adrese i iznose
Treba li ti nečija dozvolada, bankeslanje ne, ali adresa može da se zamrzneda, posrednikane
Vrednost je vezana zadinar ili evronajčešće dolarevroništa, cena se menja

Tabelu možeš da pomeraš levo-desno.

Tabela sabira tekst iznad; izvor svake tvrdnje stoji uz njenu rečenicu.

U Srbiji prinudnu naplatu sa računa sprovodi Narodna banka (Zakon o Narodnoj banci Srbije, član 4. tačka 13g). Odakle granica od 21 milion bitcoina i šta lanac blokova otkriva o tebi, pišu posebni tekstovi.

Šta mislimo: stablecoin je koristan, ali ne menja ko drži ključ

Stablecoin je dobar alat da se dolar pošalje brzo, u nedelju u ponoć, preko granice. Ali to je i dalje dolar, sa inflacijom dolara i sa firmom koja može da kaže „ne“. Digitalni evro bi bio evro sa centralnom bankom još bliže tvom novčaniku. Oba rešavaju plaćanje, a ne pitanje ko kontroliše novac.

Bitcoin je jedini od četiri bez izdavača. Niko ne može da napravi više bitcoina od granice, niti da zamrzne adresu čiji ključ držiš ti. Cena mu pritom mnogo skače, pa razumemo one koji za mirnu cenu biraju stablecoin. Tvrd novac nije obećanje mirne cene, a cena bitcoina može da padne duboko i dugo ostane niska. Ovo nije finansijski savet.

Isto pitanje za svaki novac: ko stoji iza njega

Ključne lekcije:

  • Stablecoin je obećanje firme da će token vratiti za jedan dolar. Vredi koliko i to obećanje.
  • Izdavač može da zamrzne tokene, a veza sa dolarom može da pukne, kao kod TerraUSD-a 2022.
  • Stabilna cena u dolarima nije zaštita od inflacije dolara.
  • Digitalni evro bi izdavala ECB, najranije 2029. Srbija ima pravni osnov za digitalni dinar, ali NBS ga ne planira u kratkom roku.
  • Zakon u Srbiji definiše stabilnu digitalnu imovinu, ali ne kaže da li je ona virtuelna valuta ili digitalni token.

Šta dalje?

Ko izdaje novac, može da ga napravi više. Koliko daleko država sme da ide u tome, pitanje je sledećeg teksta, MMT protiv Bitcoina: tiranija naspram slobode.

Stablecoin ti daje dolar bez banke, ali ne i novac bez gospodara.